Šta je dogovoreno za Južnu interkonekciju? Konaković: Ako nije Čovićeva medijska udica, Amerikanci će biti iznenađeni

Čović je tu informaciju potvrdio na zvaničnom nalogu na X-u uz objavljene fotografije sa sastanka.

"Konstruktivan sastanak s otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u Sarajevu Ginkelom i predstavnicima AAFS-a Flyunom i Binnallom. Južna interkonekcija ostaje imperativ za energetsku diverzifikaciju BiH. Stoga je njena brza implementacija ključna, kao i jačanje američkih investicija u Bosni i Hercegovini", napisao je Čović.

Konaković demantuje Čovića

Važno je istaći i to da je Hrvatska radiotelevizija (HRT) objavila razgovor sa Čovićem u kojem se on dotakao upravo Južne interkonekcije i tim povodom rekao da je za realizaciju ovog projekta "uz niz novih propisa još potrebno izmijeniti postojeći zakon o plinskom povezivanju, koji je prihvaćen na brzinu i bez predstavnika Hrvata u BiH".

"Naš primarni cilj je definisati kompaniju koju bi napravili kao jednu asocijaciju firmi iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nosilac projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a paralelno s tim raditi sve druge projekte. Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta", kazao je Čović.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i lider NiP-a koji je jučer također razgovarao sa predstavnicima američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC kazao je za medije da mu, u suštini, nije jasno o čemu tačno Čović govori demantujući njegove tvrdnje.

"Smatramo dogovorenim, a mislim da to smatra i američka administracija, da se ide u pravcu koncesije. A ako se bude išlo u pravcu koncesije onda se mora mijenjati postojeći zakon i otvoriti prostor za one koji budu vlasnici ili korisnici koncesije. Nikakvih razgovora o nekakvoj pratećoj ili dodatnoj kompaniji nije bilo i upravo zbog toga smo izbjegli te rasprave i otišli u jedno, prema mom mišljenju, efikasnije rješenje. Mislim da će, ako to nije nekakva medijska udica Dragana Čovića, Amerikanci biti iznenađeni i ne vjerujem da će biti sretni jer je taj proces započeo. Već je nekoliko američkih kompanija izrazilo interes i neki su čak došli i obavili razgovore i sastanke sa nama", naveo je Konaković.

Također, N1 saznaje da je sutra za 9:00 sati zakazan sastanak u Parlamentu BiH s predstavnicima američke kompanije, a kojem će prisustvovati lideri parlamentarnih stranaka.

O Južnoj interkonekciji

A kada je riječ o procesu koncesije koji se pominje u slučaju realizacije projekta Južne interkonekcije, onda bi u tom slučaju firma koja bude odabrana za gradnju plinovoda te njegovu eksploataciju za to dobila koncesiju u periodu između 30 i 50 godina.

Prije toga bit će neophodno izmijeniti zakon o Južnoj interkonekciji koji je početkom 2025. godine usvojio parlament Federacije BiH i u kojemu stoji kako će plinovod graditi kompanija BH Gas iz Sarajeva, a čemu se sve vrijeme protivio HDZ BiH.

Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Ako investitor bude privatna američka kompanija, mora se urediti i pitanje naknade za zemljište koju bi platio fizičkim i pravnim osobama.

U tom kontekstu, BiH i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske.

Najveći dio posla je na Federaciji BiH. Entitetska kompanija BH Gas, koja upravlja plinovodima, ranije je izradila idejni projekt i pribavila dio dozvola. Dokumentacija bi se morala prenijeti na novog investitora ili bi novi investitor trebao izraditi novi projekt i pribaviti dozvole.

BiH nema vlastitu proizvodnju plina i danas se snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina.

BiH se na izgradnju Južne interkonekcije odlučila nakon pritiska američke administracije, tačnije, prijetnji sankcijama svim onim državama koje posluju sa Rusijom.

U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez plina za industriju a domaćinstva u glavnom gradu bez grijanja.

Shodno tome, lideri vladajućih političkih stranaka u Federaciji BiH načelno su pristali da se provedba projekta Južna interkonekcije prepusti američkom privatnom investitoru.

Detalji o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC

Kada je riječ o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC, u kontekstu plina ona se pozicionira kao strateški partner za razvoj energetske nezavisnosti i diversifikaciju ruta snabdijevanja, posebno u regionu Jugoistočne Evrope.

Njihova uloga se najčešće vezuje za sljedeće segmente:

1. Razvoj plinske infrastrukture (Gasovodi)

Kompanija učestvuje u projektovanju i razvoju kritične infrastrukture za transport prirodnog plina. Na Balkanu su se pojavili kao potencijalni investitori ili partneri u projektima koji bi trebali smanjiti zavisnost od ruskog gasa, promovišući rute koje povezuju region sa alternativnim izvorima (poput gasovoda koji dolaze iz pravca Grčke ili Jadranskog mora).

2. LNG terminali (Tečni prirodni plin)

AAFS ima ulogu u lancu snabdijevanja tečnim prirodnim plinom (LNG) koji dolazi iz SAD-a. Oni djeluju kao posrednici u osiguravanju isporuka i izgradnji pratećih postrojenja za regasifikaciju. Njihov cilj je povezivanje američkih izvoznika LNG-a sa evropskim tržištem koje traži nove dobavljače.

3. Javno-privatna partnerstva (PPP)

Često nastupaju kao partneri vladama (kao što su najave saradnje sa Crnom Gorom ili drugim zemljama u regionu) na projektima koji uključuju:

• Izgradnju plinskih elektrana za proizvodnju električne energije,
• Instalaciju postrojenja za skladištenje plina,
• Konverziju starih postrojenja na ugalj u čistija postrojenja na prirodni plin.

4. Strateško lobiranje i finansiranje

Kao američka kompanija, oni često služe kao most za privlačenje kapitala iz američkih institucija (poput DFC-a ili EXIM banke) za velike plinske projekte koji se smatraju važnim za stabilnost regiona.

Ova kompanija je nedavno potpisala Memorandume o razumijevanju sa pojedinim vladama u regionu (npr. Crna Gora) koji predviđaju izgradnju LNG terminala u luci Bar i prateće plinske elektrane, što bi tu zemlju i region trebalo pozicionirati kao važno čvorište za američki plin.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad